PROGLAŠENO STANJE ELEMENTARNE NEPOGODE ZA PODRUČJE OBŽ
Zbog velike količine oborina i poplava za područje Osječko-baranjske županije proglašeno je stanje elementarne nepogode. Obrazlažući ovu odluku župan Vladimir Šišljagić kazao je kako se nastale štete na poljoprivrednim i materijalnimdobrima procjenjuju na oko milijardu kuna. Rečeno je kako je to privremena i gruba procjena, a precizan iznos znati će se tek kada svi gradovi i općine dostave stanja svojih šteta. Upozoreno je kako na konačnu visinu štete može utjecati i nadolazeći plimni val. Naime, Dunav i dalje raste 2 cm na sat, izlio se u Aljmašu, na Batini se rade nasipi, a Zeleni otok je potopljen. Podsjetimo, prošle je godine u OBŽ elementarna nepogoda proglašena zbog suše. Procijenjene štete iznosile su tada 300 milijuna kuna.
Poplave glavna tema i na sjednici Skupštine OBŽ
Informacija o stanju i posljedicama elementarne nepogode uzrokovane velikom količinom oborina i poplavom, bila je središnja tema današnje desete sjednice Skupštine Osječko-baranjske županije. Nakon što je 28. svibnja župan proglasio stanje elementarne nepogode zbog štete veće od 175 milijuna kuna nastale na 96.500 hektara zasijanih u jesenskoj sjetvi 2009. i proljetnoj sjetvi 2010., samo nekoliko dana kasnije cijelu su istočnu Hrvatsku pogodila još veća plavljena svih vodotokova. Situacija se posljednjih nekoliko dana uglavnom normalizirala, a trenutno su na snazi izvaredne mjere obrane od poplava još samo na područjima Kapele i Marjančaca. Ukupna se šteta na području Županije procjenjuje na više od milijarde kuna. Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda Osijek, izvijestio je kako je sve spremno za prihvat nadolazećeg vodenog vala visine gotovo dva metra koji će stići Dunavom te hrvatskim područjem prolaziti od petka do nedjelje.
OBILAZAK POPLAVLJENIH PODRUČJA
Izaslanstvo Županije obišlo je danas preostale najkritičnije točke na kojima se još saniraju posljedice nedavnih poplava; Ladimirevce, Valpovo, Podgorač. Do sada nastale štete na području Podgorača procjenjuju se na više od 20 milijuna kuna, a u narednih 7 dana planira se ispumpati i dezinficirati više od 400 poplavljenih bunara, te time omogućiti normalnu opskrbu pitkom vodom. Procjenjuje se kako će se, vodeni val koji Dunavom stiže iz srednje Europe, lančano odraziti i na povećanje vodostaja Drave, a kulminacija se očekuje u petak.
Žarište poplava preselilo se u Baranju
Poplave su zahvatile Baranju. Zbog padalina i dolaska veće količine vode iz Mađarske, nabujala se Karašica u baranjskom dijelu izlila iz korita i probila nasip zaprijetivši plavljenjem najbližih naselja Luč, Šumarine i Šećerane. U njima je ugroženo približno 1.500 stanovnika koji se tijekom dana još nisu iseljavali, ali su osigurani svi uvjeti za njihovu moguću hitnu evakuaciju i privremeno smještanje u sportsku dvoranu u Belom Manastiru. Na točki probijenog nasipa danas je cijelog dana interveniralo tristotinjak zaposlenika Hrvatskih voda, Vodovoda, dobrovoljnih vatrogasnih društava te žitelja susjednih naselja, a stiglo je i dvjestotinjak pripadnika Hrvatske vojske. Posljednje informacije iz Mađarske govore da vodostaj Karašice zasad stagnira, pa tinja nada kako neće biti potrebe za iseljavanjem stanovništva.
Premijerka obišla poplavom pogođena područja
Najugroženija područja u Brodsko-posavskoj županiji obišla je danas predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Izvanredno stanje proglašeno je u Sibinju, Gornjoj Vrbi te Podcrkavlju. U Slobodnici, Vrpolju i Rastušju već je počela evakuacija stanovništva. U Vrpolju je najugroženijih 19 obitelji smješteno u dvoranu tamošnje osnovne škole. Nedostaje im hrane i vode, a mnogi su u bijegu pred vodenom bujicom ostali doslovce i bez obuće. Premijerka je za danas najavila početak, a na sjednici Vlade u petak nastavak razgovora o problematici nabujalih voda sa članovima šireg Vladina kabineta, ali i sa čelnim ljudima Hrvatskih voda. Kosor je bila konkretna i kada je bilo upita o eventualnoj novčanoj pomoći stradalima, te najavila kako će, unatoč recesiji, Vlada morati pronaći sredstva za ublažavanje ove prirodne katastrofe, najvjerojatnije iz proračunske pričuve.
Poplave u Slavoniji i Baranji
Jaka kiša koja neprestano pada već treći dan, te nabujali vodotokovi uzrokuju sve veće probleme u cijeloj istočnoj Hrvatskoj. Na području osječko baranjsek županije u općini Podgorač krizni stožer još je kasno sinoć proglasio izvanredno stanje. U ovoj općini poplavljeno je 40-tak kuća i oko 800 bunara te je zatražena pomoć od predsjednika Republike, Vlade i Sabora te ostalih nadležnih institucija. Samo u posljednja 24 sata na osječko baranjskom području palo je više od 60, a u posljednjih 50-tak sati čak i više od 100 litara kiše po četvornom metru što je uzrokovalo plavljenja poljoprivrednih površina, prekid prometa na nekim županijskim cestama te plavljenja pojedinih domaćinstava.
35. godina osječkog Sveučilišta
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku današnjom je svečanom sjednicom obilježilo 35. godina postojanja. Tim su povodom 34 profesora dobila potvrdnice o zvanju redovitog profesora, a redovitom profesoru u mirovini Branku Babcu dodjeljeno je počasno znanstveno-nastavno zvanje profesor emeritus. Sjednica je održana u Đakovu, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. 26. ožujka 1975. Hrvatski je sabor donio odluku, a 31. svibnja iste godine potpisan je Sporazum o osnivanju Sveučilišta. 35 godina kasnije, osječko Sveučilište čini 16 znanstveno-nastavnih jedinica – 11 fakulteta, četiri sveučilišna odjela, i peti u postupku osnivanja, te tri sveučilišne ustanove.
